Čišćenje kamenca, liječenje od karijesa i liječenje zubne pulpe (endodoncija) osnovne su stomatološke usluge koje nudimo, kako bismo održali vaše zube zdravima i očuvali ljepotu vašeg osmijeha.
Šta podrazumijeva opća stomatologija?
Opća stomatologija ili konzervativa odnosi se na usluge koje pomažu održavanju oralnog zdravlja, poput čišćenja zubnog kamenca, liječenja živca zuba, popravljanje zuba zahvaćenih karijesom te saniranje ispunima (plombama). Ove su usluge dio osnovne oralne higijene kojom možete sačuvati sjaj svojih zubi i osmijeha, produžujući im vijek.
Vrste usluga opće stomatologije
Čišćenje zubnog kamenca
Čišćenje ili skidanje zubnog kamenca dio je osnovne oralne higijene. Prilikom redovitih kontrola, stomatolog može na vrijeme detektirati stanja zbog kojih je potrebno primijeniti metode profesionalnog, mehaničkog čišćenja kamenca na zubima.
Zubni kamenac čine tvrde naslage na zubima nastale mineraliziranjem plaka, tj. tvrdih bijelih ili žućkastih naslaga koje nastaju na zubima, u području spoja zuba i zubnog mesa (gingive). Najčešće se mogu uočiti u području donjih prednjih zubi s unutarnje strane. Pojave zubnog plaka izazivaju upale, blaže ili jače zubobolje i povlačenje gingive te je estetski neprimjereno, a dovodi i do neugodnog zadaha.
Profesionalno mehaničko čišćenje kamenca podrazumijeva selektivno odstranjenje zubnog plaka sa svih zubnih površina, pri čemu posebnu važnost pridajemo onim površinama koje pacijent obično zanemaruje prilikom čišćenja. To su najčešće međuzubni prostori te jezične plohe donjih sjekutića i očnjaka. Tretman provodimo pomoću ultrazvučnih instrumenata, kireta i sl., kojima prelazimo preko površine zuba i odstranjujemo naslage.
Liječenje zubi od karijesa
Zubni karijes, vrlo raširena bolest tvrdih zubnih tkiva, najčešća je bolest čovjeka uopće.
Promjena na zubu koju uočavamo kao crnu točku, šupljinu ili defekt na kruni zuba samo je zadnji stadij složenog i dugotrajnog procesa koji nastaje među djelovanjem brojnih čimbenika.
Karijes se javlja kada zubnu caklinu uništi bakterija u plaku koja proizvodi kiselinu. Ovisno o bakterijskoj aktivnosti, karijes brže ili sporije napreduje. Bakterijska aktivnost velikim dijelom ovisi o dostupnim hranjivim tvarima (šećerima), odnosno količini zubnog plaka. Plak se neprestano formira na zubima zbog bakterija koje su uvijek prisutne u ustima. Ako se ne liječi, karijes će u konačnici dovesti do oštećenja tvrdih zubnih tkiva, odnosno „pokvarenog zuba“.
Jednom kad je šteta već učinjena, stomatolog može sanirati karijes, ali preventivno se može spriječiti dobrim održavanjem oralne higijene. Liječenje zubi od karijesa uključuje uklanjanje karijesne mase, a defekt na zubu ispunjava se nekim od restaurativnih materijala.
Liječenje zubne pulpe (endodoncija)
Pod endodoncijom podrazumijevamo prevenciju, dijagnozu i terapiju patoloških procesa u zubnoj pulpi, kao i liječenje posljedica tih procesa u okolnim i udaljenim tkivima. Zubna pulpa je meko tkivo koje se nalazi unutar zuba, a okruženo je dentinom. Ona zubu daje vitalnost, opskrbljujući ga krvnim žilama i osjetilnim živcima.
Kod upaljene ili odumrle zubne pulpe, zub se može sačuvati tako što se upaljeno ili odumrlo meko tkivo iz endodontske šupljine izvadi specijalnim ručnim ili strojnim endodontskim instrumentima.
Korijenski kanali se očiste i maksimalno dezinficiraju, a zatim prošire i ispune biološki prihvatljivim materijalom.
Naručite se na besplatan pregled!
Molimo ispunite potrebne podatke kako bismo vam mogli ponuditi termin pregleda. Termin uključuje besplatan specijalistički pregled usne šupljine, konzultacije sa stomatologom, izradu plana terapije te cjenovnu ponudu potrebnih tretmana u skladu s vašim željama i mogućnostima.
"*" indicates required fields
Česta pitanja o zubnom kamencu, karijesu i slično
Koliko često trebam uklanjati zubni kamenac?
Preporučamo da čišćenje kamenca obavite svakih 6 mjeseci, a po potrebi i češće.
Zašto na zubima nastaje čudna boja?
Vrlo često na površini zuba zaostaju pigmentacije iz hrane i pića koje su bitan uzročni faktor u nastanku patoloških procesa, a predstavljaju i estetski problem.
Najčešće pigmentacije prisutne su kod pušača, te ljudi koji piju mnogo obojenih napitaka poput kave i čaja. One se vrlo teško odstranjuju četkicom ili se uopće ne mogu odstraniti.
Pojavljuju se kao tamnosmeđe do crne mrlje na površini zuba, obično intenzivnije uz zubno meso. Zubi postaju sve više žuti, puni kamenca i plaka, a time je u ustima sve više bakterija koje su štetne za zube i cjelokupni organizam.
Zašto nastaje karijes i kako ga spriječiti?
Za nastanak karijesa potrebno je djelovanje više čimbenika, među kojima su najvažnije bakterije zubnog plaka, prehrana i vrijeme.
Moguće je preventivno djelovati na nastajanje zubnog karijesa jer u njegovom nastanku veliku ulogu igraju prehrana i oralna higijena. Preporučamo redoviti godišnji pregled kako bi se na vrijeme detektirale promjene koje mogu dovesti do većih problema.
Koji su simptomi upale zubnog živca?
Najčešće, simptomi povezani s upalom zubnog živca su: bol na hladno koja traje dugo nakon podražaja, oteklina, bol na zagriz, bol na toplinu, fistula (gnojni ‘prištić’) te spontana, pulsirajuća bol koja ne prestaje bez da uzmete tabletu protiv bolova.
Koliko se najviše zubi može popraviti u jednom posjetu zubaru?
Nisu svi zubi jednaki, pa isto nisu jednaki ni problemi na njima te nužni popravci.
Glavni faktori koji ograničavaju trajanje posjeta su: mogućnost pacijenta da drži usta otvorena bez pretjeranog napora, mogućnost osiguravanja bezbolnosti (maksimalna količina anestezija - najčešće prilikom kirurških zahvata) i potreba za višeposjetnim tretmanom zuba (najčešće prilikom liječenja korijenskih kanala).
Termini za popravke zuba obično ne traju više od 2 sata, zbog udobnosti pacijenta. Iznimka su veliki protetski zahvati, kada je moguće napraviti mnogo posla u jednom terminu.
Trebam li stare amalgamske plombe zamijeniti novima?
Plombe nije potrebno mijenjati ako su dobro napravljene, funkcijski ispravne i ako se ispod njih ne utvrdi novi karijes radiološkim i kliničkim pregledom. Mogu se promijeniti iz estetskih razloga.
Smiju li se zubi popravljati u trudnoći?
Naravno, ali je zahvate poželjno napraviti u više kratkih posjeta i obaviti samo zdravstveno nužne zahvate. Sve ostalo je bolje obaviti nakon poroda.
Mogu li amalgamske plombe uzrokovati neplodnost?
Ne mogu, što je potvrdio Znanstveni odbor za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike europske komisije (SCENIHR), koji je u svojim smjernicama izrazio stajalište da nema dokaza ikakve povezanosti amalgamskih ispuna i povećane, odnosno smanjene plodnosti u muškaraca i žena.
Kao dokaz, citira se jedno istraživanje: "Mi smo mišljenja da dobro izrađene amalgamske plombe ne predstavljaju rizik za zdravlje i da ih nije potrebno mijenjati, ali svi novi ispuni koje radimo su potpuno bez amalgama ili žive u bilo kojem obliku."
Je li normalno da me boli zub koji je umrtvljen?
Moguć je osjećaj boli nakon endodontske terapije, ali ako taj osjećaj potraje, potrebno je napraviti CT kako bi se utvrdio uzrok.
Šta je plomba?
Plomba ili ispun je materijal kojim nadomještamo izgubljeno tvrdo zubno tkivo, a do gubitka najčešće dolazi zbog karijesa i frakture. Ispuni mogu biti različitih vrsta od kojih su najpoznatiji amalgamski (tzv. crna plomba) i kompozitni (tzv. bijela plomba).
U poliklinici Arena Dental ne radimo amalgamske ispune zbog boljih fizikalno-mehaničkih svojstava kompozitnih ispuna i potencijalne toksičnosti amalgamskog ispuna.
Za kvalitetan i dugotrajan ispun potrebna je dovoljna površina zuba, čisto i zdravo radno polje i dobra priprema.
Koja hrana šteti zubima?
Zubima šteti hrana koja u svom sastavu ima puno kiselina i šećera. Kiseline otapaju caklinu, a u nastalim se pukotinama nakupljaju bakterije koje se hrane šećerima koje unosimo hranom.
Zato je bitno redovito prati zube, jer se tako smanjuje broj bakterija u ustima i pH u ustima se vraća na normalne vrijednosti. Najštetniji utjecaj na zube ima hrana koja ima puno jednostavnih šećera poput slatkiša.